Prikazi knjiga:

LAKI POGON (2016)
Dinko Kreho, Polja
Azra Nezirić, Preporodov Journal
Davor Šišović, Glas Istre

ČOVJEK IZ PODRUMA (2013)
Adisa Bašić, Slobodna Bosna
Booksin ekspertni tim, booksa.hr
Gordan Duhaček, tportal.hr
●Dario Grgić, Hrvatski radio (AUDIO / TXT)
●Dinko Kreho, Hrvatski radio, booksa.hr, bilten.org
●Boris Lalić, BH Radio 1 (AUDIO / TXT)
Nedim Seferović, Crna ovca

O ROŠTILJU I RAZNIM SMETNJAMA (2008)
Adisa Bašić, Slobodna Bosna
Dario Grgić, Glas Slavonije
Davor Šišović, Glas Istre
Dijala Hasanbegović, BH. Dani
Dinko Kreho, TV emisija Dimenzija više
Harun Dinarević, (sic!)

KAD SU NARODI NESTALI (2003)
Lamija Begagić, Lica

ZAISTA? (2000)
Asmir Kujović, BH. Dani

razglasite
KNJIGE
razni tekstovi
POSTAVITE PITANJE NIHADU HASANOVIĆU O NJEGOVIM KNJIGAMA, PISANJU...
PITANJA IZ cyberPUBLIKE (+ ODGOVORI)
posalji mejl
FB STRANICA AUTORA
PROFIL NA TWITTERU
PODRŠKA, DONACIJA
na glavnu stranicu

DINKO KREHO: PRIKAZ ROMANA NIHADA HASANOVIĆA "O ROŠTILJU I RAZNIM SMETNJAMA"
                        

(BHT, emisija "Dimenzija više", 21/10/2009.)

Odrednica «bosanskohercegovačkog ratnog pisma», koliko se god u književnopovijesnim tekstovima pojavljivala kao homogen pojam, neprecizna je kao i svaki drugi periodizacijsko-tipološki označitelj. Pod nju se najčešće podvode žanrovski, idejno i ideološki vrlo heterogeni književni proizvodi, a kojima je zajedničko da su nastali za vrijeme rata devedesetih ili da ga u najširem smislu tematiziraju. Po potonjem kriteriju tu bi spadala i knjiga o kojoj večeras govorimo. Riječ je o romanu Nihada Hasanovića O roštilju i raznim smetnjama,koji, kao što je slučaj s ovećim korpusom suvremene bh proze, upoznajemo preko hrvatskog izdavača, ovaj put zagrebačkog Algoritma.

Kao u horor filmu Posljednje odredište, i u Hasanovićevom romanu smrt na razne načine sustiže one koji su joj izmakli, uvijek ih iznova podsjećajući da su kao preživjeli duboko obilježeni. Za razliku, međutim, od onih iz holivudskog hita, njegovi junaci nisu žrtve nesagledivih metafizičkih sila, nego prije svega vlastite interiorizirane krivnje, vlastitih strahova i tjeskoba. Premda je formalno sklopljen mir, premda se više ne ratuje, ratna se kakofonija nije prosto rasplinula – ona se interiorizirala u svijesti nekoliko naraštaja, i brojni je još uvijek žive. Tako mir nije samo poslovični «nastavak rata drugim sredstvima», već upravo njegova terminalna faza. Taj je kontinuitet najizravnije razotkriven u Šefikovoj ispovijesti: geler, i nakon što biva fizički odstranjen iz njegova tijela, mijenja ga na nepodnošljiv način, u toj mjeri da Šefik bježi doslovce u drugi identitet. Ali, i Mirelini napadaji panike, i Selverovo samopovrjeđivanje, i Kornelijeva nadrealna nezgoda, a potom i nagla smrt, odjeci su jedne traume konstitutivne za njihov građanski, generacijski i politički identitet. Sve njih je rat pogodio kao nepodnošljiva provala Realnog, dok ih je mir zatekao dezorijentirane, bez ikakva poretka vrijednosti oko kojeg bi se okupili i s kojim bi se poistovijetili.  

Važno je, međutim, napomenuti da Hasanović ne mistificira rat. Rat nije eksplozija drevnih netrpeljivosti, provala atavističkih sila mržnje u mirnu svakidašnjicu; naprotiv, on je proizvod konkretnih politika, konkretnih ljudi, konkretnih planova (vidimo to, recimo, iz Selverove ispovijesti). Tim strašnije jesu njegove posljedice, odnosno činjenica da se vrhunci dehumanizacije događaju baš u miru. Upravo je zbog toga ovaj roman relevantan i za čitatelja koji u pamćenju ne nosi neposredno iskustvo stradanja, ali ga zato nasljeđe rata ne pogađa manje kroz traumatičnu sadašnjost.


(Objavljeno uz dopuštenje autora.)