Prikazi knjiga:

LAKI POGON (2016)
Dinko Kreho, Polja
Azra Nezirić, Preporodov Journal
Davor Šišović, Glas Istre

ČOVJEK IZ PODRUMA (2013)
Adisa Bašić, Slobodna Bosna
Booksin ekspertni tim, booksa.hr
Gordan Duhaček, tportal.hr
●Dario Grgić, Hrvatski radio (AUDIO / TXT)
●Dinko Kreho, Hrvatski radio, booksa.hr, bilten.org
●Boris Lalić, BH Radio 1 (AUDIO / TXT)
Nedim Seferović, Crna ovca

O ROŠTILJU I RAZNIM SMETNJAMA (2008)
Adisa Bašić, Slobodna Bosna
Dario Grgić, Glas Slavonije
Davor Šišović, Glas Istre
Dijala Hasanbegović, BH. Dani
Dinko Kreho, TV emisija Dimenzija više
Harun Dinarević, (sic!)

KAD SU NARODI NESTALI (2003)
Lamija Begagić, Lica

ZAISTA? (2000)
Asmir Kujović, BH. Dani

razglasite
KNJIGE
razni tekstovi
POSTAVITE PITANJE NIHADU HASANOVIĆU O NJEGOVIM KNJIGAMA, PISANJU...
PITANJA IZ cyberPUBLIKE (+ ODGOVORI)
posalji mejl
FB STRANICA AUTORA
PROFIL NA TWITTERU
PODRŠKA, DONACIJA
na glavnu stranicu

ADISA BAŠIĆ: SVIJET ISPOD POVRŠINE
                        

(Prikaz romana "Čovjek iz podruma", magazin SLOBODNA BOSNA, rubrika KNJIGA MJESECA, 09/01/2014.)

Rejhana je Bišćanka koja studira gitaru u Americi. Raspust provodi u rodnom gradu, gdje je njen brat Nedžad doživio teško objašnjivu nesreću: sam se naočigled prijatelja bacio sa Kapele, napola dovršene zgrade u kojoj se okupljaju i gluhare mladi. Pored brata osobenjaka i blago klimakterične majke, Rejhaninu porodicu čini još jedan fantom, otac Kemal, koji je u ratu ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima. Boravak u Bihaću Rejhana koristi za uspostavljanje nekadašnjih porodičnih i prijateljskih veza, ali i za pokušaj rješavanja misterije očevog navodnog samoubistva. Nepoznata osoba joj se počinje javljati e-mailom sa navodnim podacima o očevoj smrti, ali od Rejhane očekuje učešće u igri, tobožnjoj detektivskoj istrazi u kojoj će mlada muzičarka nalaziti komadiće slagalice i sama ih uklapati u cjelinu. Rješavanje misterije je ujedno i pokušaj saznavanja kakav je otac zapravo bio, upoznavanje te osobe zauvijek otuđene iz porodičnog života.


"Čovjek iz podruma" je drugi roman Nihada Hasanovića i po mnogo čemu se izdvaja od savremene bh. književne produkcije. Hasanovićevi likovi su studenti, umjetnici, ljudi istančanog senzibiliteta koji sa posebnom lucidnošću vide i doživljavaju šizofrenu bosansku stvarnost. Oni studiraju, rade i žive krećući se neprekidno između domovine i inostranstva, njihove biografije jesu isprekidane, ali upravo zato one dobro oslikavaju živote većine Bosanaca i Hercegovaca. To su kompjuterski programeri koji rade kao domari u New Yorku poput lika Zuhera ili slikari koji kao Lu (skraćeno od Lutvin mali) konobarišu na kruzerima. Prebivalište im je planeta, a uži zavičaj Bosanska krajina, ta fantazmagorična regija puna i mrakova i čuda. Rezignirane kosmopolite koji na Bosnu nisu osuđeni, ali jesu za nju sudbinski vezani, oni se posve prirodno kreću svijetom, ne gubeći nikad svoju pripadnost, ali nikad je i ne imajući do kraja. Rat je kod Hasanovića utkan u živote likova, ali nije primarna tema. Traume, krivice i tuge talože se jednako i u mirnodopskim životima. Autor poseže i za fantastikom, a cyber prostor je, čini se, novi autentični habitat njegovih čudnih usamljenih jahača. Iako zadržava duboki interes za Bosnu, Hasanović nas sa jednakim osjećajem bezdomosti vodi po svijetu a njegovi junaci su svugdje na sličan način posmatrači sa distance. Ljudski životi kriju neobične tajne, a potraga za odgovorima, sugeriše nam autor, nekad postaje svrha sama sebi. Zagledani u prošlo i (ne)objašnjivo, bjesomučno pratimo tragove, propuštajući sadašnjost. Underground je u ovoj knjizi fizička i psihička kategorija, mjesto naših života, na kojem su drage uspomene rame uz rame sa utvarama. Bosna iz Hasanovićevog romana jedna je od mogućih i postojećih, ali su specifični fini humor i suptilnost s kojom autor zapaža proturječja današnjeg bh. društva. Troma hipertrofirana birokratija, korupcija i masovna kupovina diploma dio su ovdašnjeg života jednako kao i briljantni talentovani ljudi koji ostvaruju nesvakidašnje uspjehe ili naprosto žive takozvane normalne živote. Izuzetnost kao ponornica kola zemljom u kojoj zanati nestaju a sportisti stagniraju jer zbog viznog režima ili pomanjkanja novca ne mogu na takmičenja u inostranstvo.


Jedna ilustracija suptilnosti sa kojom Hasanović piše je prizor dječaka u parku zabavljenog klackalicom kojoj je jedan krak otpiljen. Ova metafora sveopšte osakaćenosti, opljačkanosti ali i nasušne potrebe za igrom jednako je mračna, koliko i pjesnički tačna.


Hasanović se prema jeziku i tekstu odnosi odgovorno, a opet maštovito (forumska debata je tako začas nabrekla na dvadesetak stranica, narkomanski veterani su toliko vremena provodili u Kapeli da je buđ sa zidova prešla na njihova lica...). Iako smještena u aktuelni bh. kontekst, zbivanja u ovom romanu se odvijaju i na globalnoj pozornici, a opisana potreba za osvjetljivanjem tamnih mjesta iz sopstvenog života univerzalna je koliko i uzaludna. Čovjek iz podruma ipak nije defetističko odustajanje od potrage za odgovorima, nego više podsjetnik o važnosti postavljanja pravih pitanja.


(Objavljeno uz dozvolu autorke.)