ODLOMCI IZ KNJIGA:


● ČOVJEK IZ PODRUMA, 2013. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 (AUDIO)

O ROŠTILJU I RAZNIM SMETNJAMA, 2008.

KAD SU NARODI NESTALI, 2003.

ZAISTA?, 2000.

PODIGNI VISOKO BAKLJU, 1996.

Gdje nabaviti knjigu



ODLOMAK 4 IZ ROMANA
"ČOVJEK IZ PODRUMA"


[Sulejmanovo izlaganje, 506.-508. str.] 


"Kako ti, strikane, doživljavaš tekuća kretanja?", kazao je pogladivši okvir svojih naočala. "Hoće li ovaj naš lonac uskoro bum-bum?" Glas mu je zvučao suviše radoznalo, na rubu malicioznosti, a po načinu kako je naglasio riječ "naš" bilo je jasno da se pitanje odnosi na politička previ­ranja u zemlji.

Drhtavom rukom stric prinese usnama fildžan crne kafe. Otpi gutljaj koji kao da je bio od bitumena, toliko se sporo ulijevao u njegova usta i silazio niz grlo. Povukav­ši dim iz cigarete, Sulejman poče naglabati o zakulisnim stranačkim kombinatorikama na Kantonu, o opštinskim izborima u oktobru, o opasnostima od otcjepljenja Repu­blike Srpske, o brčanskom koridoru, o masoneriji i uticaju Amerike, Francuske, Engleske i Putinove Rusije na zemlje jugozapadnog Balkana, o gradskim tračevima koji su u bojama trulih jaja slikali političare na čelu Opštine.

Sve u svemu, zaključak Sulejmanovog izlaganja svodio se na to da, iako se puno laje, novog oružanog sukoba neće biti. Ljudi su se umorili od prošlog rata. Ništa revolucionarno se neće desiti ni sad ni poslije izborâ, smatrao je. Sve će biti kao prije, napeto i trusno, malo gore nego u Belfastu, malo bolje nego u Palestini. Potom je, kao mogućeg rea­nimatora pokleklog društva, istakao lidera minorne kra­jiške stranke. Radilo se o jednom bivšem kamiondžiji. Taj se pred televizijskim kamerama pojavljivao kose ofarbane u drečavožuto i u skupim talijanskim odijelima koja su se na njegovom tijelu talasala kao površina najbistrijih je­zera Skandinavije. Ne dotičući se navedenih pojedinosti, Sulejman je četrdesetogodišnjem pretendentu na mjesto gradonačelnika posvetio dobrih par minuta hvale. Divio se njegovoj navodnoj nepotkupljivosti i namjeri da sagradi memorijalni autoput Bihać-Srebrenica.

Visokim ocjena­ma nagrađen je i respekt koji je partijski vođa gajio prema srednjovjekovnoj povijesti Bosne, "prema herojskim ba­novima i genijalnom kralju Tvrtku". Omladina zaboravlja, kazao je Sulejman, koliko smo nekad bili veliki i važni uočima Evrope i svijeta. Tu tako lijepih priča ima. Šta čekaju ti naši književnici? Zašto o tome ne pišu? Jesu li ono kod Zenice pronađene razvaline drevnog univerziteta? Starijeg od obrazovnih ustanova i u Parizu i u Bologni. Starijeg od Al-Azhara. Eminentni istoričari i arheolozi stoje iza tih grandioznih otkrića. Zato ne gubi nadu, netjače. Jaki smo mi još. Zaboravljamo da se u svom apogeju bosansko kraljevstvo protezalo skroz do Šibenika i Herceg-Novog, sve je to nekad bilo naše, djeco, naši kraljevi stolovali su moćnom državom iz velebnog zamka na Bobovcu, o čemu nas je istoričar svjetskog glasa Sima Ćirković, čisti Srbin znači, nadugo i naširoko izvijestio – ćirilicom!

"Ja sam čuo da su to ko neke šupe na brdu", izjavi Ne­džad ravnodušno. "Šupe, straćare. A kad vidiš na slikama taj zamak, ne znam... Piči me žešća dilema. Zamak uspa­vane ljepotice u Diznilendu veći je dvadeset puta. Barem meni. Strikane." Onda bezizraznog lica izgovori nešto tiho, možda: "Bologna, bolognese, daj brlje, daj meze."

Poređenje kraljevskog zamka sa šupama očigledno je zbunilo Sulejmana. Usne su mu ostale odškrinute oče­kujući da se u otvor ubaci žeton za ponovno aktiviranje govora.

Rejhana stoga potjera razgovor drugim tokom. Pravila se da je strašno zanima kako napreduje stričev doktorski rad. Dokle je dogurao? Kad ga namjerava braniti? Kad objaviti?

Iako nije mogao iznijeti tačne datume, bio je uvjeren da će osnovnu verziju završiti vrlo brzo, najvjerovatnije do idućeg proljeća, ako Bog dâ dobrog zdravlja i volje. Tokom proteklih godina je, veli, morao izbaciti hrpu zastarjelih fakata iz rukopisa. Razlozi za to su jednostavni. Doktorat je počeo pisati još osamdesetih godina prošlog stoljeća, da­kle u periodu posttitoizma i teških inflacijskih kriza koje su, kaže, već nagovještavale skoru demontažu zajedničke države Južnih Slavena. Južnih Slavena bez Bugara. Tada se u svojoj analizi usredotočio na položaj SFRJ u svjetskom kontekstu, ali, s obzirom da se ista država raspala, profe­sori u Sarajevu su ga posavjetovali da se, umjesto Jugo­slavijom, pozabavi Bosnom i Hercegovinom. Obradio bi period od sklapanja Mirovnog sporazuma u vojnoj bazi kod Daytona pa sve do danas. Prihvatio je prijedlog i dao se u prepravljanje.


Ostali odlomci: 1, 2, 3, 5, 6, 7, 8 (AUDIO)

PODRŠKA,
DONACIJA
na glavnu stranicu
razglasite
KNJIGE
razni tekstovi
POSTAVITE PITANJE NIHADU HASANOVIĆU O NJEGOVIM KNJIGAMA, PISANJU...
PITANJA IZ cyberPUBLIKE (+ ODGOVORI)
posalji mejl
FB STRANICA AUTORA
PROFIL NA TWITTERU